Kaznena politika u oblasti procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu u Crnoj Gori ima ograni\u010den preventivni i odvra\u0107aju\u0107i efekat, pokazala je analiza nevladine organizacije (NVO) Eko-tim.<\/p>\n
Analiza \u201eProcjena uticaja na \u017eivotnu sredinu u Crnoj Gori: analiza zakonodavnog okvira, primjene i kaznene politike\u201c sprovedena je na osnovu 58 pravosna\u017enih prekr\u0161ajnih predmeta od 2020. do pro\u0161le godine.<\/p>\n
Iz Eko-tima naveli su da su analizirani predmeti vo\u0111eni pred sudovima za prekr\u0161aje u Bijelom Polju, Podgorici i Budvi, a odnose se na kr\u0161enje obaveza propisanih Zakonom o procjeni uticaja na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n
Oni su istakli da je naj\u010de\u0161\u0107e rije\u010d o zapo\u010dinjanju projekata ili obavljanju djelatnosti bez prethodno pribavljene saglasnosti na elaborat, odnosno odluke da izrada elaborata nije potrebna, kao i o nesprovo\u0111enju mjera za\u0161tite utvr\u0111enih elaboratom ili odlukom nadle\u017enog organa.<\/p>\n
\u201eOd ukupno 58 analiziranih predmeta, 39, odnosno 67,2 odsto, zavr\u0161eno je nov\u010danom kaznom. U 12 predmeta postupak je obustavljen, u pet su okrivljeni oslobo\u0111eni krivice, dok su u dva predmeta izre\u010dene opomene. To zna\u010di da je 17 predmeta, odnosno 29,3 odsto analiziranog uzorka, zavr\u0161eno bez utvr\u0111ene i sankcionisane odgovornosti zbog obustave postupka ili osloba\u0111aju\u0107e odluke\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Isti\u010de se da posebno zabrinjava nalaz da je u najmanje 24 od 39 nov\u010dano sankcionisanih predmeta, odnosno u najmanje 61,5 odsto, kazna bila ispod zakonskog minimuma za najmanje jednog okrivljenog.<\/p>\n
\u201cUkupan nominalni iznos kazni u 39 predmeta iznosio je 50.180 EUR, \u0161to je relativno nizak iznos imaju\u0107i u vidu broj predmeta, vrste projekata, mogu\u0107e uticaje na \u017eivotnu sredinu i ekonomsku korist koju nosioci projekata mogu ostvariti realizacijom aktivnosti bez prethodno sprovedene procedure\u201c, dodaje se u saop\u0161tenju.<\/p>\n
Izvr\u0161ni direktor Eko-tima Milija \u010cabarkapa kazao je da podaci pokazuju da se kr\u0161enje obaveza koje treba da sprije\u010de ili umanje negativne uticaje projekata \u010desto zavr\u0161ava kaznama koje su ni\u017ee od zakonskog minimuma, a u zna\u010dajnom broju slu\u010dajeva i bez efektivne sankcije.<\/p>\n
\u201eU takvom sistemu postoji rizik da se po\u0161tovanje propisa posmatra kao dodatni tro\u0161ak, a njihovo kr\u0161enje kao prihvatljiv poslovni rizik\u201c rekao je \u010cabarkapa.<\/p>\n
U saop\u0161tenju se navodi da stvarni finansijski efekat sankcija mo\u017ee biti i manji, jer zakon omogu\u0107ava da se uplatom dvije tre\u0107ine izre\u010dene kazne u propisanom roku kazna smatra pla\u0107enom u cjelini.<\/p>\n
Iz Eko-tima su napomenuli da dostavljena sudska dokumentacija ne sadr\u017ei podatke o stvarnoj naplati kazni, zbog \u010dega nije mogu\u0107e utvrditi koliki je iznos zaista napla\u0107en.<\/p>\n
Analiza te NVO je pokazala i da za\u0161titna mjera zabrane vr\u0161enja djelatnosti nije izre\u010dena ni u jednom od 58 predmeta, iako je zakonom predvi\u0111ena za odre\u0111ene prekr\u0161aje.<\/p>\n
\u201eTakva mjera mo\u017ee biti posebno va\u017ena kada postoji rizik od nastavka nezakonitog postupanja ili ponavljanja prekr\u0161aja, jer nov\u010dana kazna sama po sebi ne mora biti dovoljna da zaustavi aktivnost koja nosiocu projekta donosi ve\u0107u ekonomsku korist\u201c, rekli su iz Eko-tima.<\/p>\n
Oni su preporu\u010dili da sudovi pa\u017eljivije procjenjuju te\u017einu prekr\u0161aja, mogu\u0107e posljedice po \u017eivotnu sredinu, ekonomsku korist ostvarenu kr\u0161enjem zakona, raniju ka\u017enjavanost i stvarni odvra\u0107aju\u0107i efekat sankcije.<\/p>\n
Kako su kazali iz Eko-tima, kazne ispod zakonskog minimuma treba da budu izuzetak, uz jasno i konkretno obrazlo\u017eenje razloga za njihovo ubla\u017eavanje.<\/p>\n
\u201eIstovremeno, potrebno je unaprijediti kvalitet inspekcijskih zapisnika, prikupljenih dokaza i zahtjeva za pokretanje prekr\u0161ajnih postupaka, kako bi se smanjio rizik od osloba\u0111aju\u0107ih odluka, obustava i zastarijevanja\u201c, rekli su iz Eko-tima.<\/p>\n
Oni su naglasili da inspekcijski nadzor treba da bude planski, redovan i zasnovan na riziku, uz prioritetnu kontrolu projekata u osjetljivim podru\u010djima i subjekata kod kojih su ranije utvr\u0111ene nepravilnosti.<\/p>\n
\u010cabarkapa je istakao da procjena uticaja ne smije biti samo administrativni korak koji se mo\u017ee naknadno ispraviti pribavljanjem dokumentacije.<\/p>\n
\u201eNjena svrha je da se mogu\u0107i uticaji prepoznaju i ocijene prije odobravanja i realizacije projekta. Zato sankcije moraju biti blagovremene, dosljedne i dovoljno sna\u017ene da sprije\u010de ponavljanje prekr\u0161aja. Kazna koja ne odvra\u0107a \u2013 ne \u0161titi\u201c, rekao je \u010cabarkapa.<\/p>\n
Analiza je pripremljena u okviru projekta \u201eEnforcement Gap: Environmental Accountability in Investment Projects\u201c, koji NVO Eko-tim sprovodi uz podr\u0161ku Balkan Trust for Democracy.<\/p>\n
<\/p>\n
Izvor: Mina<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Kaznena politika u oblasti procjene uticaja na \u017eivotnu sredinu u Crnoj Gori ima ograni\u010den preventivni i odvra\u0107aju\u0107i efekat, pokazala je analiza nevladine organizacije (NVO) Eko-tim. Analiza \u201eProcjena uticaja na \u017eivotnu sredinu u Crnoj Gori: analiza zakonodavnog okvira, primjene i kaznene politike\u201c sprovedena je na osnovu 58 pravosna\u017enih prekr\u0161ajnih predmeta od 2020. do pro\u0161le […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":80516,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/fdsafdsafdsafdas.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-kWD","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80515"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=80515"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80515\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":80517,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80515\/revisions\/80517"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/80516"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=80515"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=80515"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=80515"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}