{"id":80773,"date":"2026-09-23T05:00:46","date_gmt":"2026-09-23T03:00:46","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=80773"},"modified":"2026-09-23T15:48:28","modified_gmt":"2026-09-23T13:48:28","slug":"dunja-samardzic-o-samostalnosti-i-pravu-na-sopstvene-izbore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=80773","title":{"rendered":"DUNJA SAMARD\u017dI\u0106 O SAMOSTALNOSTI I PRAVU NA SOPSTVENE IZBORE"},"content":{"rendered":"

Razgovor o odrastanju sa o\u0161te\u0107enjem vida, obrazovanju, radu i maj\u010dinstvu<\/strong><\/p>\n

Razgovarao: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik <\/strong><\/p>\n

Dunja Samard\u017ei\u0107 je pravnica, majka i \u017eena \u010dija interesovanja povezuju pravo, muziku i svijet mirisa. Odrasla je u Kotoru, u\u010dila klavir i solo pjevanje, nastupala u operi, a profesionalni put potom prona\u0161la u pravu. U razgovoru otvoreno govori o \u017eivotu sa o\u0161te\u0107enjem vida i o uslovima koji su joj omogu\u0107ili da razvija svoje sposobnosti, donosi odluke i gradi samostalnost.<\/p>\n

U njenom \u015be\u0107anju posebno mjesto pripada roditeljima, u\u010diteljici koja ju je ohrabrivala i ljudima koji su razumjeli koliko je va\u017eno da u\u010destvuje u \u017eivotu svoje generacije. Iz tih iskustava otvara se i pitanje odgovornosti zajednice. Koliko su obrazovanje, zaposlenje, javne usluge i kulturni sadr\u017eaji zaista dostupni osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida? Dunja o tome govori kroz konkretne situacije, od \u0161kolske klupe i odlaska na ekskurziju do upotrebe \u010dita\u010da ekrana i kretanja sa psom vodi\u010dem.<\/p>\n

Posebno li\u010dan dio razgovora posve\u0107en je maj\u010dinstvu, porodi\u010dnoj podr\u0161ci i iskustvima sa institucijama. Govore\u0107i o predrasudama, Dunja isti\u010de i potrebu da osobe sa invaliditetom budu prisutne u redovnim medijskim sadr\u017eajima i razli\u010ditim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota. Takav pristup podrazumijeva da se \u010duju njihova stru\u010dna mi\u0161ljenja, upoznaju njihova interesovanja i po\u0161tuju njihovi izbori. Ovaj razgovor daje prostor upravo toj \u0161irini njenog iskustva, kao doprinos razumijevanju i podr\u0161ci osobama sa invaliditetom, posebno osobama sa o\u0161te\u0107enjem vida.<\/p>\n

Dunja, kako je tekao Va\u0161 put od odrastanja u Kotoru i muzi\u010dkog obrazovanja do studija prava?<\/strong><\/h5>\n

Zovem se Dunja Samard\u017ei\u0107. Ro\u0111ena sam 17. juna 1994. godine u Kotoru, \u0111e sam zavr\u0161ila Osnovnu \u0161kolu \u201eNjego\u0161\u201c, kao i osnovnu i srednju Muzi\u010dku \u0161kolu \u201eVida Matjan\u201c, na odsjeku za solo pjevanje. \u0160est godina sam se bavila klavirom, paralelno sa redovnim osnovnim obrazovanjem. Bila sam veoma posve\u0107ena muzici i svake godine u\u010destvovala na vi\u0161e takmi\u010denja. Nastupala sam i u Pu\u010dinijevoj operi Sestra An\u0111elika (Suor Angelica), u ulozi sestre Zelatrice.<\/p>\n

Pravni fakultet u Podgorici upisala sam 2013. godine i zavr\u0161ila ga u roku. Poti\u010dem iz pravni\u010dke porodice, nas \u010detvoro smo pravnici, pa me je pravo oduvijek zanimalo. Kasnije se nijesam profesionalno vra\u0107ala muzici, ali i danas volim da poslu\u0161am dobru muziku, pro\u010ditam dobru knjigu, pogledam kvalitetnu pozori\u0161nu predstavu. Umjetnost je ostala va\u017ean dio mog \u017eivota.<\/p>\n

Neka zanimanja se, sa aspekta osoba sa o\u0161te\u0107enjem vida, jo\u0161 uvijek posmatraju stereotipno, pa se unaprijed pretpostavlja da \u0107e se osobe sa o\u0161te\u0107enjem vida baviti, recimo, pravom, politikologijom, pjevanjem ili sli\u010dnim profesijama.<\/p>\n

Kada je prepoznato Va\u0161e o\u0161te\u0107enje vida i kako se porodica suo\u010dila sa tim saznanjem?<\/strong><\/h5>\n

I moj brat i ja ro\u0111eni smo sa uro\u0111enim o\u0161te\u0107enjem vida. Kada sam ja imala dvije, a brat sedam godina, ljekari su na\u0161im roditeljima objasnili da lijek ne postoji i savjetovali im da energiju ne tro\u0161e na bezuspje\u0161no lije\u010denje. Tu energiju na\u0161i roditelji usmjerili su na na\u0161u socijalizaciju, obrazovanje i osamostaljivanje.<\/p>\n

Roditelji su kod mog brata i mene primijetili da se orijenti\u0161emo prema svjetlosti i da instinktivno pru\u017eamo ruke ispred sebe. Kod mene im je bilo lak\u0161e da prepoznaju problem jer sam ro\u0111ena pet godina poslije brata. U maloj sredini kakav je tada bio Kotor sve je to predstavljalo veliku nepoznanicu. Nijesu znali kako \u0107e se stvari razvijati.<\/p>\n

Svi uspjesi koje smo brat i ja ostvarili u velikoj mjeri duguju se ljubavi i upornosti na\u0161ih roditelja, po\u010dev od obrazovanja i socijalizacije, pa sve do na\u0161eg osamostaljivanja.<\/p>\n

Kako pamtite odrastanje i \u0161kolovanje i \u010dija Vam je podr\u0161ka posebno zna\u010dila?<\/strong><\/h5>\n

Prije svega \u017eelim da istaknem neizmjerno podr\u0161ku svojih roditelja. Moja majka Ljiljana Samard\u017ei\u0107, ro\u0111ena Petrovi\u0107-Njego\u0161 i pravnica je. Moj otac Zoran Samard\u017ei\u0107 zavr\u0161io je studije prava u Beogradu, dok je majka studirala u Novom Sadu. Oboje su ro\u0111eni Kotorani radisli su u sudu. Otac je danas advokat. Dobar dio ljeta tokom odrastanja provodili smo na Njegu\u0161ima i to su uspomene koje su ostale va\u017ean dio mog \u017eivota.<\/p>\n

\"\"
Dunja Samard\u017ei\u0107 s bratom Andrijom na otvaranju Don Brankovih dana muzike.<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160kolski sistem u to vrijeme nije bio dovoljno razvijen niti prilago\u0111en djeci sa o\u0161te\u0107enjem vida, tako da je veliki dio odgovornosti bio na roditeljima. U\u010ditelji i profesori nijesu uvijek bili pripremljeni za rad sa djecom sa o\u0161te\u0107enjem vida, pa je moja majka neprestano komunicirala sa prosvjetnim radnicima.<\/p>\n

Podr\u0161ka je bila razli\u010dita i \u010desto je zavisila od senzibiliteta pojedinca prema drugom \u010dovjeku. Pone\u0161to sam mogla da vidim ako bih koristila jaku hemijsku olovku, a na mojoj klupi bila je postavljena i jaka lampa kako bih mogla da pi\u0161em.<\/p>\n

Posebno pamtim u\u010diteljicu Tanju Lalo\u0161evi\u0107. Imala je mnogo strpljenja i podsticala je drugu djecu da se dru\u017ee sa mnom. Ohrabrivala me je, a nije me sputavala. Svake dvije nedjelje mijenjala je druga ili drugaricu koji bi \u015be\u0111eli sa mnom, kako bi me djeca bolje upoznala i navikla se na mene. Nije me spre\u010davala da idem na izlete i ekskurzije, ve\u0107 me je u tome ohrabrivala. Ta podr\u0161ka mi je mnogo zna\u010dila.<\/p>\n

\u0160ta Vas je motivisalo da nastavite obrazovanje i zavr\u0161ite fakultet?<\/strong><\/h5>\n

Bila sam pri\u010dljiva, dru\u017eeljubiva i voljela sam da se dokazujem. Nijesam \u017eeljela da neko pomisli da ne\u0161to ne mogu da nau\u010dim zbog o\u0161te\u0107enja vida.<\/p>\n

Poslije \u010detvrtog razreda promijenila sam \u0161kolu. U sredini se ve\u0107 znalo za mog brata i jo\u0161 jednu osobu sa o\u0161te\u0107enjem vida, Mimu Ivanovi\u0107, koji su svojim primjerom pokazali da osobe sa o\u0161te\u0107enjem vida mogu mnogo toga da postignu. Zbog toga sam osje\u0107ala da je preda mnom jo\u0161 ve\u0107i zadatak i da su o\u010dekivanja \u0161kole bila ve\u0107a.<\/p>\n

Trebalo je prevazi\u0107i i stereotip: \u201eIako ima o\u0161te\u0107enje vida, uspjela je.\u201c U maloj sredini takve predstave nijesu rijetke.<\/p>\n

Upisala sam Pravni fakultet i osamostalila se. U tom trenutku nijesam imala mogu\u0107nost da nastavim studije solo pjevanja na na\u010din na koji sam \u017eeljela, pa sam svoj profesionalni put usmjerila ka pravu.<\/p>\n

Kako je tekao Va\u0161 profesionalni put i \u0161ta Vam iskustvo zaposlenja i aktivizma govori o mogu\u0107nostima za samostalan \u017eivot osoba sa invaliditetom?<\/strong><\/h5>\n

Danas radim u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i dr\u017eavne imovine, u Direktoratu za gra\u0111evinarstvo, kao pravnica i zadovoljna sam svojim poslom.<\/p>\n

Mi, osobe sa invaliditetom, te\u017eimo realnom i samostalnom \u017eivotu. Nekada je su\u0161tina upravo u prilago\u0111avanju i stvaranju uslova za samostalan \u017eivot i prihva\u0107enost u dru\u0161tvu.<\/p>\n

Pripravni\u010dki sta\u017e odradila sam u Crnogorskom narodnom pozori\u0161tu. Iako veoma volim taj kolektiv, nakon zavr\u0161etka pripravni\u010dkog sta\u017ea za mene tamo nije bilo mjesta. Smatram da se osobama sa invaliditetom mora davati prostor da poka\u017eu svoje znanje i sposobnosti.<\/p>\n

Kasnije sam se prona\u0161la u upravnom pravu. Aktivistkinja sam i koristila sam psa vodi\u010da. Moj pas zvao se Uran i, na\u017ealost, vi\u0161e nije sa nama. Kretanje sa psom vodi\u010dem donosilo je i odre\u0111ene prepreke, jer ljudi nijesu uvijek upoznati sa ulogom psa vodi\u010da. \u017divot aktivistkinje nije jednostavan.<\/p>\n

U dr\u017eavnim ustanovama i dr\u017eavnoj upravi mora se vi\u0161e prostora pru\u017eati osobama sa invaliditetom. Ja taj prostor u CNP-u nijesam dobila, ali se na kraju pokazalo da je za mene mo\u017eda bilo i bolje jer sam se prona\u0161la u upravnom pravu.<\/p>\n

Ljudi su uglavnom odu\u0161evljeni psom vodi\u010dem, ali ne svi. Potrebno je mnogo strpljenja i energije da se razli\u010diti nesporazumi objasne i prevazi\u0111u.<\/p>\n

Sa kojim se predrasudama suo\u010davate i kako ih, prema Va\u0161em mi\u0161ljenju, mo\u017eemo prevazilaziti?<\/strong><\/h5>\n

Potreban je obostrani rad dru\u0161tva i pojedinca. Imali smo relativno dobar zakonski okvir, ali \u010desto nedostaje njegova primjena. Zakoni jesu va\u017eni jer ako ne\u0161to nije jasno propisano, kao da ne postoji, ali bez njihove stvarne primjene nema su\u0161tinske promjene.<\/p>\n

Samostalan \u017eivot i socijalizacija su klju\u010dni. Taj proces je dvosmjeran.<\/p>\n

Ne mo\u017ee dru\u0161tvo preko no\u0107i prihvatiti osobe sa invaliditetom, ali ni osoba sa invaliditetom ne mo\u017ee jednostavno \u201ebanuti\u201c u dru\u0161tvo i o\u010dekivati da sve odmah funkcioni\u0161e. To je proces koji se u\u010di odmalena. Djeca treba da odrastaju zajedno sa djecom sa invaliditetom, dok djecu sa invaliditetom istovremeno treba osna\u017eivati za samostalan \u017eivot.<\/p>\n

To je ona socijalizacija o kojoj sam govorila na po\u010detku i koju su ljekari preporu\u010dili mojim roditeljima. Znate li \u0161ta sve to zna\u010di? Druga djeca gledaju crtane filmove, a Andrija i ja nijesmo mogli. Onda tetka \u015bedne pored mene i \u010dita mi sadr\u017eaj. Socijalizacija nije samo oti\u0107i u samoposlugu ili obaviti svakodnevnu obavezu. Ako je, recimo, popularan Hari Poter, onda ga treba u\u010diniti dostupnim i u audio-formatu.<\/p>\n

Sa druge strane, nijesu svi roditelji u mogu\u0107nosti da se u toj mjeri posvete svojoj djeci. Moja majka je pravnica, ali je zbog nas odlu\u010dila da odustane od svoje karijere i posveti se nama.<\/p>\n

\"\"
Dunja s \u0107erkom Gabrijelom.<\/figcaption><\/figure>\n

Kada govorimo o predrasudama i na\u010dinu njihovog prevazila\u017eenja, mediji imaju ogromnu ulogu. Nije dovoljno samo praviti \u0161to vi\u0161e priloga i emisija o osobama sa invaliditetom. Mnogo je va\u017enije uklju\u010divati ih u redovne teme, emisije i sve oblasti dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n

Ljudi se te\u0161ko stavljaju u polo\u017eaj osobe sa invaliditetom, osim, na\u017ealost, kada se sa tim neposredno susretnu u sopstvenoj porodici. Upravo zato osobe sa invaliditetom treba uklju\u010divati svuda.<\/p>\n

Kako ocjenjujete odnos institucija i poslodavaca prema zapo\u0161ljavanju osoba sa invaliditetom i primjeni zakonskih obaveza?<\/strong><\/h5>\n

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom poku\u0161avalo se ograni\u010diti odre\u0111ene subvencije, zbog \u010dega je me\u0111u OSI populacijom postojala spremnost i za proteste ukoliko bi takav predlog bio usvojen. Zato smatram da smo posljednjih godina u pojedinim segmentima imali i nazadovanje kada je rije\u010d o pravima osoba sa invaliditetom.<\/p>\n

Kvota za zapo\u0161ljavanje lica sa invaliditetom definisana je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo\u0161ljavanju lica sa invaliditetom. Poslodavac koji ima od 20 do 50 zaposlenih du\u017ean je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom, dok je poslodavac koji ima vi\u0161e od 50 zaposlenih du\u017ean da zaposli najmanje pet odsto lica sa invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih.<\/p>\n

Pogledajmo oko sebe i zapitajmo se koliko se to zaista primjenjuje, naro\u010dito me\u0111u institucijama i donosiocima odluka.<\/p>\n

Koliko su Vam u svakodnevnom \u017eivotu dostupni javni prevoz, usluge institucija i digitalni sadr\u017eaji?<\/strong><\/h5>\n

Situacija je veoma razli\u010dita. Na primjer, kada putujem iz Kotora u Podgoricu, red vo\u017enje na autobuskoj stanici nekada je dostupan samo kao PDF tabela koju moj \u010dita\u010d ekrana ne mo\u017ee da pro\u010dita. Ni aplikacije gradskog prevoza nijesu uvijek dovoljno prilago\u0111ene.<\/p>\n

Mi koristimo \u010dita\u010de ekrana i zbog toga sajtovi i aplikacije moraju biti tehni\u010dki prilago\u0111eni. \u010cita\u010d omogu\u0107ava kretanje kroz sadr\u017eaj pomo\u0107u razli\u010ditih komandi. Neki sajtovi su dobro prilago\u0111eni, neki nijesu.<\/p>\n

Sa druge strane, osobe sa invaliditetom u institucijama imaju pravo na odre\u0111eni prioritet, \u0161to je posebno vidljivo kod osoba koje koriste bijeli \u0161tap. Me\u0111utim, u posljednje vrijeme primje\u0107ujem promjene. Sve \u010de\u0161\u0107e se de\u0161ava da ne dobijemo prioritet koji bi trebalo da imamo u banci ili nekoj drugoj ustanovi. \u010cini mi se da i ljudi sve te\u017ee prepoznaju tu potrebu.<\/p>\n

Neki portali i dru\u0161tvene mre\u017ee su pristupa\u010dni. Facebook, Instagram i druge platforme dugo su bile relativno dobro prilago\u0111ene, ali nakon pojedinih reorganizacija pojavili su se odre\u0111eni problemi sa pristupa\u010dno\u0161\u0107u. To pokazuje koliko brzo i velike kompanije mogu da izgube iz vida potrebe osoba koje koriste asistivne tehnologije.<\/p>\n

\u0160ta Vam je donijelo maj\u010dinstvo i sa kakvim ste se razumijevanjem i podr\u0161kom susretali kao majka sa o\u0161te\u0107enjem vida?<\/strong><\/h5>\n

Sli\u010dno je kao sa \u0161kolovanjem. Imam sre\u0107u \u0161to vaspita\u010dice u vrti\u0107u razumiju potrebe majke sa o\u0161te\u0107enjem vida.<\/p>\n

Imam \u0107erku Gabrijelu, koja ima \u010detiri godine. Ona je jedna prava veselica i mamina marljivica. Ve\u0107 uo\u010dava da ja i njen ujak imamo o\u0161te\u0107enje vida. Imam i veliku podr\u0161ku porodice u podizanju djeteta.<\/p>\n

Maj\u010dinstvo donosi mnogo obaveza i tada zaista shvatite koliko ste odgovorni za \u017eivot drugog bi\u0107a. Dijete stavljate ispred sebe i ono postaje prvo mjesto u va\u0161em \u017eivotu.<\/p>\n

Jo\u0161 tokom trudno\u0107e po\u010dela sam da uo\u010davam da zdravstveni sistem nije dovoljno pripremljen za majke sa o\u0161te\u0107enjem vida i da na\u0161e dru\u0161tvo jo\u0161 uvijek ne percipira dovoljno \u017eene sa o\u0161te\u0107enjem vida kao majke.<\/p>\n

Uspjela sam da zadr\u017eim starateljstvo nad svojim djetetom. Sve je bilo veoma stresno i bolno. Kroz sudska vje\u0161ta\u010denja i iskustvo sa pravosudnim sistemom stekla sam utisak da sistem jo\u0161 nema dovoljno povjerenja da majka sa o\u0161te\u0107enjem vida mo\u017ee biti jednako dobra majka. To je jedan od tabua sa kojima se suo\u010davamo.<\/p>\n

\"\"
Dunja s \u0107erkom Gabrijelom i psom vodi\u010dem Uranom<\/figcaption><\/figure>\n

Dok sam bila trudna, djelovalo mi je da je sve jednostavnije. Tek kasnije sam iskusila odre\u0111ene nedostatke sistema. Majki sa o\u0161te\u0107enjem vida nema mnogo u Crnoj Gori i te\u0161ko mi je da ka\u017eem \u0161ta bih institucijama konkretno savjetovala, osim da nijesam osjetila onu vrstu sistemske podr\u0161ke koju bi majke sa o\u0161te\u0107enjem vida trebalo da imaju.<\/p>\n

\u010cemu biste \u017eeljeli da posvetite vi\u0161e vremena i kakvu budu\u0107nost pri\u017eeljkujete za sebe i svoju \u0107erku?<\/strong><\/h5>\n

Imam jedan parfemski hobi. Na Instagramu vodim profil \u201eMiri\u0161i kao Dunja\u201c. Voljela bih da imam vi\u0161e vremena da se bavim parfemima i mogu re\u0107i da sam parfemska hobistkinja.<\/p>\n

Onaj ko se ozbiljnije interesuje za mirise mora dobro da poznaje arome biljaka i razli\u010dite mirisne note. Ljubav prema biljkama prenijela mi je majka. Pratim parfemsku industriju i voljela bih da se vi\u0161e posvetim tom hobiju.<\/p>\n

Bavljenje dru\u0161tvenim mre\u017eama iziskuje vrijeme. Kreatori sadr\u017eaja danas moraju da budu sa\u017eeti jer veliki broj svakodnevnih obaveza ljudima ne ostavlja mnogo vremena i pa\u017enje za du\u017ee sadr\u017eaje.<\/p>\n

Istovremeno \u017eelim da nastavim da se bavim pravom u oblasti gra\u0111evinarstva, kao i do sada.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de moje \u0107erke Gabrijele, najvi\u0161e bih voljela da i dalje bude tako vesela i nasmijana. \u017delim i da na\u0161 obrazovni sistem, koji se suo\u010dava sa brojnim problemima, uspije da o\u010duva kvalitet kako bi na\u0161a djeca sticala adekvatno znanje, ali i sa\u010duvala moralne vrijednosti koje ubrzan na\u010din \u017eivota ponekad potiskuje.<\/p>\n

Posebnu pa\u017enju treba posvetiti vr\u0161nja\u010dkom nasilju, jer je to ne\u0161to \u010dega se, vjerujem, pribojava svaki roditelj. Voljela bih da ga bude \u0161to manje i da na\u0161a djeca mogu mirno i bezbjedno da odrastaju.<\/p>\n

Jednom rije\u010dju, uz svoje dijete i porodicu, posao u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i dr\u017eavne imovine, u Direktoratu za gra\u0111evinarstvo, svoj hobi, prijatelje i ljude koje volim, u budu\u0107nosti prije svega \u017eelim miran i ispunjen \u017eivot.<\/p>\n

\u0160ta biste \u017eeljeli da \u010ditaoci razumiju iz Va\u0161eg iskustva i koju biste poruku uputili \u017eenama koje grade svoju samostalnost, karijeru i porodicu?<\/strong><\/h5>\n

Voljela bih da moja pri\u010da bude podsticaj drugim \u017eenama i zato uvijek otvoreno pri\u010dam o sebi, realno i bez uvijanja. Trudim se da ne uljep\u0161avam stvari i da ih ne kitim, ve\u0107 da ka\u017eem kako zaista jeste, kao \u0161to sam govorila i sada.<\/p>\n

Savjetovala bih \u017eenama, i onima sa invaliditetom i onima bez invaliditeta, da prije svega preispitaju \u0161ta one zaista \u017eele od \u017eivota i da ne dozvole drugima da im to odre\u0111uju.<\/p>\n

Prvo procijenite \u0161ta volite da radite, \u010dime \u017eelite da se bavite i u \u010demu se pronalazite. Zavirite u svoju du\u0161u i oslu\u0161nite sebe. Zapitajte se \u0161ta vas ispunjava. Tek tada mo\u017eete da defini\u0161ete cilj koji je zaista va\u0161.<\/p>\n

Svi imamo veliku energiju. Samo je treba pravilno kanalisati i usmjeriti ka stvarima koje su nam va\u017ene.<\/p>\n

Intervju realizovan u okviru projekta Glasovi jednakosti i podr\u0161ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razgovor o odrastanju sa o\u0161te\u0107enjem vida, obrazovanju, radu i maj\u010dinstvu Razgovarao: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik Dunja Samard\u017ei\u0107 je pravnica, majka i \u017eena \u010dija interesovanja povezuju pravo, muziku i svijet mirisa. Odrasla je u Kotoru, u\u010dila klavir i solo pjevanje, nastupala u operi, a profesionalni put potom prona\u0161la u pravu. U razgovoru otvoreno govori o \u017eivotu sa […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":80777,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[20,2],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80773"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=80773"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80773\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":80784,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80773\/revisions\/80784"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/80777"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=80773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=80773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=80773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}