{"id":80980,"date":"2026-10-11T18:01:01","date_gmt":"2026-10-11T16:01:01","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=80980"},"modified":"2026-10-11T18:01:01","modified_gmt":"2026-10-11T16:01:01","slug":"plav-domacin-pjesnika-na-pragu-jubileja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=80980","title":{"rendered":"PLAV DOMA\u0106IN PJESNIKA NA PRAGU JUBILEJA"},"content":{"rendered":"

(\u010cetrdeset deveti Plavski knji\u017eevni susreti i 24. likovna kolonija \u201ePlavsko jezero\u201c povezali su naslje\u0111e plavsko-gusinjske kotline sa savremenim stvarala\u0161tvom, zavi\u010dajnim pjesnicima, u\u010denicima i regionalnim programom)<\/em><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik <\/strong><\/p>\n

\u010cetrdeset deveti Plavski knji\u017eevni susreti doveli su grad pred jubilarno, pedeseto izdanje. Bili su povod da opet budem u tom lijepom kraju i da sa dragim prijateljima budem u prilici da odgledam neke od programa. Tim se dolascima radujem i zbog razgovora za koje uvijek ostane premalo vremena, zbog poznatih lica i one bliskosti sa kojom me Plav do\u010dekuje. Jezero i planine daju ljepotu predjelu, a ljudi razlog da mu se vra\u0107am. Pred takvim jubilejom valja se pri\u015betiti knji\u017eevnika koje je dala plavsko-gusinjska kotlina, njihovih pjesni\u010dkih i proznih stranica, ali i svih onih koji su godinama pripremali ove susrete, do\u010dekivali goste i okupljali publiku. U razgovoru o knji\u017eevnosti \u010desto ostanu u drugom planu upravo ljudi zahvaljuju\u0107i kojima se taj razgovor odr\u017eava. I njima pripada dio pri\u010de o trajanju Plavskih knji\u017eevnih susreta.<\/p>\n

Husein Ba\u0161i\u0107 ostavio je romane, pjesme i dragocjen rad na prikupljanju usmene knji\u017eevnosti. Uz njegovo \u201eTu\u0111e gnijezdo\u201c i \u201eVjetar s Prokletija\u201c, uz \u201eGusinjsku godinu\u201c i \u201eDavidovu zvijezdu\u201c Zuvdije Hod\u017ei\u0107a, ovaj prostor dobija knji\u017eevnu snagu koja se ne mo\u017ee obuhvatiti njegovom vanvremenskom veli\u010dinom. Radovan Zogovi\u0107, ponikao u Ma\u0161nici, unio je u poeziju dru\u0161tvenu pobunu, a zatim i sna\u017enu zaokupljenost predjelom i proticanjem vremena. Esad Mekuli, pjesnik i prevodilac ro\u0111en u Plavu, svojim djelom i uredni\u010dkim radom zauzeo je va\u017eno mjesto u albanskoj knji\u017eevnosti. Razli\u010diti jezici i poetike ov\u0111e imaju zajedni\u010dko zavi\u010dajno upori\u0161te, sa svim razlikama koje njihovim djelima daju posebnost. U istoriji susreta ostala su i imena Du\u0161ana Kosti\u0107a i Vukmana Ota\u0161evi\u0107a. Kosti\u0107evo \u201eModro blago\u201c, namijenjeno mladim \u010ditaocima, pod\u015be\u0107a koliko rano po\u010dinje veza \u010dovjeka sa knji\u017eevno\u0161\u0107u. Husein Ba\u0161i\u0107 danas svojim imenom ozna\u010dava ku\u0107u u kojoj se plavski programi odr\u017eavaju. To ime na ustanovi \u00a0svijetli me\u0111u brojnim plavsko-gusinjsko-limskim neimarima pisane rije\u010di. Njegove knjige valja \u010ditati, njegovu brigu za naslje\u0111e nastavljati, a piscima koji dolaze omogu\u0107iti da budu saslu\u0161ani sa istom pa\u017enjom. Tako \u015be\u0107anje na velikane ostaje djelatno me\u0111u \u017eivim stvaraocima. A tu je i Ja\u0161ar i Bajram Red\u017eepagi\u0107 i Todor \u017divaljevi\u0107-Veli\u010dki i mnogi drugi \u010dija pisana rije\u010d traje.<\/p>\n

\"\"
Lijevo Jakov Milatovi\u0107, Vladimir Vlado Kne\u017eevi\u0107 i Nihad Canovi\u0107, tokom posjete Centru za kulturu u okviru Plavske kulturne jeseni. Desno jedan od radova sa 24. likovne kolonije \u201ePlavsko jezero\u201c.<\/figcaption><\/figure>\n

O toj odgovornosti pisao sam i 2020. godine, u portretu Alije Red\u017eematovi\u0107a, profesora, bibliotekara i hroni\u010dara plavskih knji\u017eevnih i likovnih susreta. Pa\u017enju sam tada posvetio njegovom dugogodi\u0161njem radu sa knjigama i mladim ljudima. I danas smatram da se kulturno trajanje grada najjasnije vidi kroz takvu posve\u0107enost. Uz autora \u010dije ime pamtimo stoji neko ko je knjigu sa\u010duvao, predstavio je \u010ditaocima i u\u010dinio dostupnom novoj generaciji. Ovogodi\u0161nju jesen zato posmatram i kao nastavak rada mnogih plavskih kulturnih poslenika.<\/p>\n

Plavsko jezero, Lim i Prokletije pripadaju tom knji\u017eevnom prostoru koliko i ku\u0107e, porodi\u010dne pri\u010de i govor ljudi. Oktobarske boje po obroncima Visitora mogu se prenijeti na platno, ali se zavi\u010daj otkriva i u stihovima i pri\u010dama o majci, muhad\u017eirstvu, zemlji, Limur, trajanju i opstajanju. U tome prepoznajem bliskost ovogodi\u0161nje kolonije i knji\u017eevnih ve\u010deri. Pred istim predjelom slikar bira boju, pjesnik rije\u010d, a oboje poku\u0161avaju da sa\u010duvaju ne\u0161to \u0161to bi bez njihove pa\u017enje pro\u0161lo nezabilje\u017eeno.<\/p>\n

\"\"
Lijevo aplauz publike u Velikoj sali. Desno okupljanje na programu u Galeriji Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plavska kulturna jesen, oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Plavska kulturna jesen 2026. obuhvatila je 49. Plavske knji\u017eevne susrete i 24. likovnu koloniju \u201ePlavsko jezero\u201c. Organizovao ju je JU Centar za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c, na \u010dijem je \u010delu Vladimir Kne\u017eevi\u0107, uz podr\u0161ku Op\u0161tine Plav i Ministarstva kulture i medija. Iza takvog programa stoji posao ustanove koja okuplja umjetnike, otvara prostor u\u010denicima i omogu\u0107ava publici da u svom gradu susretne autore iz razli\u010ditih sredina. Njegova vrijednost postaje vidljiva kroz ono \u0161to se u tim susretima zaista dogodi.<\/p>\n

Prvo ve\u010de me\u0111u slikama i pjesmama<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Manifestacija je otvorena 7. oktobra, a predsjednik Op\u0161tine Plav Nihad Canovi\u0107 govorio je o o\u010duvanju kulturnog naslje\u0111a i njegovom preno\u0161enju budu\u0107im generacijama. U Plavu te rije\u010di podsje\u0107aju na pisce i umjetnike uz \u010dija su djela mnogi odrastali, na knjige koje bi vrije\u0111elo ponovo otvoriti i pribli\u017eiti mla\u0111im \u010ditaocima. Podsje\u0107aju i na obavezu prema ljudima koji danas stvaraju, kojima treba pru\u017eiti podr\u0161ku i prostor da svoj rad predstave sugra\u0111anima. Volio bih da upravo takva briga prati ove susrete i kada se program zavr\u0161i, da se nastavi u biblioteci, \u0161koli i razgovorima sa mladima koji tek otkrivaju koliko je njihov kraj dao knji\u017eevnosti i umjetnosti.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Prva izlo\u017eba, \u201eCrnom Gorom\u201c<\/strong> Milene Mile Vladisavljevi\u0107, otvorena je u Galeriji Centra za kulturu. Na fotografijama postavke razaznaju se predjeli, ku\u0107e, ulice i voda, motivi u kojima slikarstvo ispituje odnos prirode i prostora \u0161to ga je oblikovao \u010dovjek. Naslov izlo\u017ebe poziva na kretanje kroz Crnu Goru. U Plavu, okru\u017eenom planinama, takvo putovanje slikom dobija posebno polazi\u0161te. Autorka pred publiku donosi svoj izbor vi\u0111enog, pa se poznati motiv mo\u017ee ukazati u boji i rasporedu koje mu dotada nijesmo pridavali. Izlo\u017ebu je otvorio akademki slikar Mirko Dragovi\u0107.<\/p>\n

\"\"
Lijevo predsjednik Op\u0161tine Plav Nihad Canovi\u0107 na otvaranju Plavske kulturne jeseni. Desno akademski slikar Mirko Dragovi\u0107 tokom otvaranja izlo\u017ebe \u201eCrnom Gorom\u201c Milene Mile Vladisavljevi\u0107. Plav, 7. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Uz izlo\u017ebu su predstavljeni u\u010desnici 24. likovne kolonije. Prema oznakama zemalja u programu, Crnu Goru predstavljali su Angelina Janju\u0161evi\u0107, Mirko Dragovi\u0107, Kaltrina Hoti, Arijeta Lucevi\u0107, \u017darko Plav\u0161i\u0107, Senadin Pupovi\u0107, Jana Rahovi\u0107 i Mile Albijani\u0107. Jasna Pavlovi\u0107 predstavljena je kao umjetnica iz Srbije, a Milena Mila Vladisavljevi\u0107 iz Hrvatske. Desetoro stvaralaca na\u0161lo se pred mogu\u0107no\u0161\u0107u da nekoliko dana rada ve\u017ee za Plav, svako sa sopstvenim likovnim iskustvom i interesovanjem. Vladisavljevi\u0107 je samostalnom izlo\u017ebom i u\u010de\u0161\u0107em u koloniji povezala dva oblika susreta sa publikom. Pupovi\u0107 i Hoti bili su zastupljeni i u pjesni\u010dkom programu. Ta podudaranja daju manifestaciji prirodnu unutra\u0161nju vezu. Iza odvojenih satnica stoje ljudi \u010dije stvarala\u0161tvo prelazi iz jednog izraza u drugi, pa ih publika mo\u017ee upoznati potpunije nego na jednoj samostalnoj ve\u010deri.<\/p>\n

Potom je u Velikoj sali odr\u017ean akusti\u010dni koncert Ne\u0161e Galije. Izvje\u0161taj organizatora bilje\u017ei zajedni\u010dko pjevanje izvo\u0111a\u010da i publike. Na koncertnim fotografijama vidi se odnos pozornice i gledali\u0161ta, podignute ruke i lica okrenuta prema muzici. Akusti\u010dni nastup nosi poseban zahtjev, jer glas i gitara ostaju blizu slu\u0161aocu. U takvom susretu prepoznata pjesma lako izlazi iz okvira samog izvo\u0111enja i postaje dio zajedni\u010dke ve\u010deri. Prvi dan tako je imao jasan raspon, od slikarske postavke do pjesme koju publika poznaje. Knji\u017eevni susreti otvoreni su u dru\u0161tvu drugih umjetnosti. Rije\u010d je kroz naredne programe preuzimala sve vi\u0161e prostora, zadr\u017eavaju\u0107i vezu sa slikom i muzikom koja je ustanovljena ve\u0107 na po\u010detku.<\/p>\n

\"Lijevo
Lijevo Ne\u0161a Galija tokom akusti\u010dnog nastupa. Desno izvo\u0111a\u010di i publika u Velikoj sali Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c, tokom prve ve\u010deri Plavske kulturne jeseni. Plav, 7. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Umjetnost me\u0111u prijateljima,\u00a0 Plavnik me\u0111u svojima<\/strong><\/p>\n

Tokom manifestacije u\u010desnici kolonije nastavili su rad u Plavu i njegovom okru\u017eenju. Jedan\u00a0 va\u017ean detalj\u00a0 spojio je slikare pred \u0161tafelajima, drugi zajedni\u010dko okupljanje kraj jezera. U takvim prizorima kolonija dobija svoju stvarnu sadr\u017einu. Platno je pred umjetnikom, rad je jo\u0161 otvoren, a predio mo\u017ee promijeniti zamisao sa kojom je zapo\u010det. Slika nastaje u vremenu koje se ne mo\u017ee svesti na sve\u010dano predstavljanje njenog autora. Organizator je zabilje\u017eio i odr\u017eavanje likovne radionice kojoj je prisustvovao pre\u015bednik Crne Gore Jakov Milatovi\u0107, upoznaju\u0107i se sa radom umjetnika. Fotografije uz objavu prikazuju i mlade u\u010desnike okupljene u prostoru Centra za kulturu. Prisustvo mladih uz umjetnike vrijedi njegovati upravo zbog neposrednog iskustva rada. Pred gotovom slikom posmatra\u010d vidi rezultat, a uz onoga ko slika mo\u017ee da nasluti koliko izbora, poku\u0161aja i strpljenja prethodi tom rezultatu.<\/p>\n

\"\"
Lijevo stvarala\u010dki rad u\u010desnika 24. likovne kolonije \u201ePlavsko jezero\u201c na otvorenom. Desno mladi u\u010desnici likovne radionice u Centru za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plav, oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Osmi oktobar donio je oma\u017e Ismetu Markovi\u0107u-Plavniku u holu Centra za kulturu. O njegovom \u017eivotu, stvarala\u0161tvu i knji\u017eevnoj zaostav\u0161tini govorili su Senada \u0110e\u0161evi\u0107, Aleksandar Lakovi\u0107 i Faruk Dizdarevi\u0107. Program je moderirala Aleksandra Laban. Ve\u010de posve\u0107eno jednom piscu okupilo je sagovornike oko njegovog djela i vratilo ga u javni knji\u017eevni razgovor grada. Markovi\u0107 Plavnik, ro\u0111en 1948. u plavskom Prnjavoru, preminuo 2017. godine, djelovao je kao pjesnik, filozof i prevodilac. Sam dodatak Plavnik njegovom imenu nosi prepoznatljivu pripadnost. Grad se takvom piscu odu\u017euje i kada otvori razgovor o slo\u017eenosti njegovog rada, o knjigama koje su ostale i \u010ditaocima koji \u0107e ih tek otkriti. Odr\u017eani oma\u017e pru\u017eio je priliku da se ta veza obnovi pred publikom.<\/p>\n

\"\"
Lijevo razgovor o \u017eivotu i knji\u017eevnom djelu Ismeta Markovi\u0107a-Plavnika. Desno publika na oma\u017eu u holu Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plav, 8. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

U godini pred pedeseto izdanje susreta, povratak Plavniku ima naro\u010dit smisao. Dugovje\u010dnost manifestacije vidi se i u njenoj sposobnosti da sa\u010duva pojedina\u010dnu knji\u017eevnu biografiju. Uz nova imena ostaje mjesto za autora koji vi\u0161e ne mo\u017ee stupiti pred mikrofon, ali \u010dije djelo jo\u0161 mo\u017ee podsta\u0107i pitanje, neslaganje ili novo \u010ditanje. Tu je najpouzdanija mjera knji\u017eevnog \u015be\u0107anja.<\/p>\n

Petak u znaku knjige<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>U petak, 9. oktobra, u\u010denici O\u0160 \u201eHajro \u0160ahmanovi\u0107\u201c iz Plava i O\u0160 \u201ePetar Dedovi\u0107\u201c iz Murina razgovarali su sa Sonjom Milovanovi\u0107 i Slobodanom Zoranom Obradovi\u0107em. Susret \u201eRije\u010d koja raste\u201c <\/strong>odr\u017ean je u holu Centra za kulturu. Uz pisce i u\u010denike bili su nastavnici, a fotografije bilje\u017ee mladu publiku i u\u010denice sa listovima pripremljenog teksta. Knji\u017eevnost je tog jutra imala lica onih kojima \u0107e sjutra pripadati biblioteka i pozornica.<\/p>\n

Takvi susreti zaslu\u017euju ravnopravno mjesto u hronici manifestacije. Pisac pred u\u010denicima odgovara i za na\u010din na koji \u0107e im pribli\u017eiti knjigu. Va\u017eno je da dijete o\u015beti kako u jeziku postoji prostor za njegovu radoznalost, njegovu nedoumicu i vlastiti poku\u0161aj. U\u010denicima iz Plava i Murina pru\u017eena je prilika da autora upoznaju kao sagovornika. Taj neposredni odnos mo\u017ee potrajati i kada se zaboravi ta\u010dan datum \u0161kolskog izlaska.<\/p>\n

\"\"
Lijevo u\u010denice tokom \u010ditanja pripremljenih tekstova. Desno obra\u0107anje u\u010denika na knji\u017eevnom susretu \u201eRije\u010d koja raste\u201c. Centar za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c, Plav, 9. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Ve\u010dernji program donio je predstavljanje zbirke pri\u010da \u201eAutograf\u201c<\/strong> Afana Lati\u0107a. Za razgovor sa autorom program je najavio Slobodana Marunovi\u0107a. Fotografije sa promocije prikazuju programski razgovor uz primjerke knjige i publiku okupljenu u holu. Poslije jutarnjeg susreta sa u\u010denicima, ista ustanova otvorila je prostor savremenoj prozi i pitanjima koja ona postavlja odraslom \u010ditaocu. Lati\u0107 je o \u201eAutografu\u201c, na ranijem podgori\u010dkom predstavljanju, govorio kroz odnos oca i sina, \u0107utanje u porodici i povratak ku\u0107i odrastanja. U njemu prepoznajemo pitanja koja uvijek bude \u010ditaoce ovako vrijednim djelima. Za kraj sa iskustvom odlazaka i povrataka takva proza ima jasan ljudski odjek. \u010covjek mo\u017ee promijeniti grad i mjesto boravka, a da razgovor koji je ostavio kod ku\u0107e ostane itekako va\u017ean. Knji\u017eevnost se \u010desto vra\u0107a upravo takvim mjestima. Naslov \u201eAutograf\u201c u tom \u010ditanju dobija intimniji smisao, kao pitanje o tragu koji jedni u drugima ostavljamo.<\/p>\n

\"\"
Lijevo razgovor o zbirci pri\u010da \u201eAutograf\u201c Afana Lati\u0107a. Desno publika na promociji u holu Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plav, 9. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0<\/strong>Zavi\u010daj u sedam pjesni\u010dkih glasova<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>U nastavku ve\u010deri svoju poeziju predstavili su Sajma Feratovi\u0107, Afan Lati\u0107, Senadin Pupovi\u0107, Kaltrina Hoti, Bajram Neljkovi\u0107, Rasim Rale Guti\u0107 i Asija Koljenovi\u0107. Program su vodili i stihove kazivali glumci Slobodan Marunovi\u0107 i Sla\u0111ana Bubanja-Merdovi\u0107. Objavljeni izvje\u0161taj sa zavi\u010dajne ve\u010deri donosi sva ova imena, a zajedni\u010dki prostor nastupa omogu\u0107io je da se razli\u010diti pjesni\u010dki putevi pribli\u017ee istoj publici.<\/p>\n

Sajma Feratovi\u0107 je svojim pjesni\u010dkim nastupom dala posebnu dra\u017e ve\u010deri. Njeno jezgrovito kizvo\u0111enje mo\u017ee nas pratiti dok razmi\u0161ljamo o poeziji i njenoj potrebi da unutra\u0161njem iskustvu na\u0111e oblik. U osvrtima na Feratovi\u0107 zabilje\u017eena je i njena posve\u0107enost usmenoj lirici plavsko-gusinjskog kraja. Pjesnikinja tako svojim autorskim radom i interesovanjem za naslije\u0111enu pjesmu u\u010destvuje u istom razgovoru koji ova manifestacija nastavlja. Lati\u0107 se poslije proznog predstavljanja na\u0161ao me\u0111u pjesnicima. Hoti i Pupovi\u0107 povezali su pjesni\u010dko ve\u010de sa likovnom kolonijom. Uz njih su svoj stih donijeli Neljkovi\u0107, Guti\u0107 i Koljenovi\u0107. Zavi\u010dajna pripadnost u takvom dru\u0161tvu ostavlja prostor razli\u010ditim iskustvima i izrazima. Svako ime nosi zaseban odnos prema kraju, a susret omogu\u0107ava da se te razlike \u010duju jedne uz druge. Slobodan\u00a0 Marunovi\u0107 glumac i reditelj kao i Sla\u0111ana Bubanja svojim su vo\u0111enjem i kazivanjem stihova toj ve\u010deri dali jasnu scensku cjelinu. U knji\u017eevnom programu gluma\u010dka rije\u010d ima o\u015betljiv zadatak. Potrebno je \u010duvati ritam pjesme, razgovijetnost i prostor za pjesnika \u010diji je tekst pred publikom. Njihov doprinos pripada upravo toj kulturi sna\u017ene i emotivno prenesene rije\u010di, od koje zavisi kako \u0107emo \u010duti i ono \u0161to smo ranije pro\u010ditali.<\/p>\n

\"\"
Lijevo kazivanje poezije tokom ve\u010deri zavi\u010dajnih pjesnika Senadin Pupovi\u0107. Desno u\u010desnici programa na sceni Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plav, 9. oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0<\/strong>Senadin Pupovi\u0107 u\u010destvovao je u zavi\u010dajnoj pjesni\u010dkoj ve\u010deri i u likovnoj koloniji. Ljekar, pjesnik i slikar, ro\u0111en u Plavu, u ovogodi\u0161njem programu bio je prisutan u dva umjetni\u010dka izraza. Ta \u0161irina rada zaslu\u017euje pa\u017enju, ali mu se kao pjesniku najprisnije prilazi kroz same tekstove. U njima se zavi\u010daj otkriva kroz vezanost za ljude, ku\u0107u i predio. Ljubav prema kraju dobija oblik koji \u010ditalac mo\u017ee da vidi i prepozna. Pupovi\u0107 pripada i porodici u kojoj knji\u017eevno \u015be\u0107anje ima svoje ime. Njegov otac Ahmet Pupovi\u0107 bio je pisac i sakuplja\u010d usmenog stvarala\u0161tva plavsko-gusinjskog kraja. Taj podatak pribli\u017eava kulturno okru\u017eenje iz kojeg Senadin dolazi, uz punu samostalnost njegovog pjesni\u010dkog rada. U knji\u017eevnom trajanju Plava va\u017ene su i takve porodi\u010dne veze, na\u010din na koji interesovanje za govor i knjigu prelazi iz jedne generacije u drugu, dobijaju\u0107i druga\u010diji autorski izraz. Kada njegove pjesme \u010ditamo uz Pupovi\u0107evo u\u010de\u0161\u0107e na zavi\u010dajnoj ve\u010deri, postaje jasnije zbog \u010dega njegovom djelu pripada posebno mjesto u pri\u010di o Plavu. Vrt i rijeka, maj\u010din dar i o\u015be\u0107anje pripadnosti nose iskustvo koje je istovremeno li\u010dno i blisko drugim ljudima. Pupovi\u0107ev pjesni\u010dki glas ostaje uz glasove Sajme Feratovi\u0107, Afana Lati\u0107a, Kaltrine Hoti, Bajrama Neljkovi\u0107a, Rasima Rala Guti\u0107a i Asije Koljenovi\u0107. Njihov zajedni\u010dki nastup potvrdio je da zavi\u010dajna knji\u017eevnost \u017eivi kroz autore koji danas pi\u0161u i izlaze pred svoju publiku.<\/p>\n

Pred zavr\u0161nom pozornicom<\/strong><\/p>\n

Rad slikara bio je usmjeren ka izlo\u017ebi 24. kolonije \u201ePlavsko jezero 2026\u201c, najavljenoj za 10. oktobar u 18 \u010dasova u Galeriji Centra za kulturu. Zavr\u0161no predstavljanje nastalih radova u programu stoji uz knji\u017eevno ve\u010de. \u00a0Centralno ve\u010de 49. Plavskih knji\u017eevnih susreta odr\u017eano je 10. oktobra u Velikoj sali. Zajedni\u010dka promocija okupila je u\u010desnike na pozornici, uz projekciju punog naziva programa i motive knjiga i pera. Bio je to susret pisaca i publike u gradu u kojem knji\u017eevnost ima svoje mjesto i vjerne \u010ditaoce. Violina na pozornici upotpunila je ambijent ve\u010deri posve\u0107ene umjetnosti.<\/p>\n

\"\"
Lijevo zajedni\u010dka fotografija u\u010desnika i gostiju likovne kolonije \u201ePlavsko jezero\u201c. Desno okupljeni tokom programa u Galeriji Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c. Plav, oktobar 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Regionalni obuhvat zavr\u0161nice jasno je odre\u0111en objavljenim programom. Iz Crne Gore najavljeni su Violeta Manovi\u0107, Gordan \u010campar, Adnan Avdi\u0107, Mark Pashku Lucgjonaj, Jovan Dra\u0161kovi\u0107 i Spasoje Bajovi\u0107. Bosnu i Hercegovinu u programu predstavljaju Jasmina Hanjali\u0107 i Zehra Maksumi\u0107. Iz Srbije su u\u010destvovali Emsura Hamzi\u0107, Izudin A\u0161\u0107eri\u0107, Selvija Ferizovi\u0107 i Sonja Milovanovi\u0107, a sa Kosova Shyqri Galica i Arbnesha Kelmendi-Draga. Za muzi\u010dki dio najavljena je violinistkinja Eleonora Vujovi\u0107. Hrvatska je u cjelini manifestacije zastupljena u\u010de\u0161\u0107em Milene Mile Vladisavljevi\u0107 u likovnom programu.<\/p>\n

Taj krug zemalja pokazuje \u0161irinu poziva koji je Plav uputio. Posebno je dragocjeno prisustvo kosovske knji\u017eevnosti u programu grada kojem pripada i knji\u017eevno naslje\u0111e Esada Mekulija. Uz autore iz Bosne i Hercegovine i Srbije, i Crne Gore otvara se mogu\u0107nost razgovora o razli\u010ditim knji\u017eevnim iskustvima prostora koji se me\u0111usobno dobro poznaju, ali imaju jo\u0161 mnogo toga da pro\u010ditaju jedni o drugima. Takvim susretima vrijedi dati nastavak kroz prevode, dostupne knjige i budu\u0107e programe. \u00a0Poseban doprinos programu centralne ve\u010deri dalo je izvo\u0111enje pjesama plavsko-gusinjskog kraja u okviru obra\u0107anja profesorice Senade \u0110e\u0161evi\u0107. Uz savremenu autorsku rije\u010d za\u010duo se izraz usmenog naslje\u0111a, pjesma vezana za govor i \u017eivot ovoga prostora. Taj dio ve\u010deri pribli\u017eio je gostima ono \u0161to se u zavi\u010daju prenosi slu\u0161anjem, izgovorom i melodijom. U knji\u017eevnom susretu dobilo je mjesto i iskustvo koje je \u017eivjelo prije \u0161tampane knjige.<\/p>\n

\"\"
Brojna publika u Velikoj sali Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c tokom programa Plavske kulturne jeseni 2026.<\/figcaption><\/figure>\n

Dramski prvak Slobodan Marunovi\u0107 i Sla\u0111ana Bubanja-Merdovi\u0107 svojim vo\u0111enjem, govornom kulturom i scenskim prisustvom dali su zavr\u0161noj no\u0107i posebnu ljepotu i dostojanstvo. Njihova uloga pokazala je koliko knji\u017eevnom programu zna\u010di promi\u0161ljeno vo\u0111enje. Najava usmjerava pa\u017enju prema autoru, razgovijetna rije\u010d pribli\u017eava tekst, a odmjereno prisustvo \u010duva cjelinu ve\u010deri. U tome je vrijedan doprinos ovo dvoje umjetnika plavskoj jeseni. Posebni vrijendi i lijepi segmenti na violini bili su od mlade Elenore Vujovi\u0107. Posebno priznanje zaslu\u017euju direktor Centra za kulturu \u201eHusein Ba\u0161i\u0107\u201c Vladimir-Vlado Kne\u017eevi\u0107 i svi zaposleni, koji su velikim trudom, pa\u017eljivom organizacijom i srda\u010dnim odnosom prema u\u010desnicima iznijeli zahtjevan posao realizacije ovako sadr\u017eajne i slo\u017eene manifestacije.<\/p>\n

Iako nas je na zavr\u0161noj ve\u010deri ki\u0161a zasipala svojim srebrnim kapljicama, bilo je te\u0161ko po\u0107i iz Plava. Ostalo je jo\u0161 pone\u0161to da se ka\u017ee, da se prijatelju pru\u017ei ruka i obe\u0107a novi dolazak. Plavska kulturna jesen privedena je kraju, a ja sam odlazio zahvalan za susrete, za stihove i za ljude zbog kojih mi je ovaj kraj odavno blizak. Sljede\u0107i put okupi\u0107e nas pedeseti Plavski knji\u017eevni susreti. Do tada, neka knjige koje smo ovih dana predstavljali i pominjali na\u0111u nove \u010ditaoce. Bi\u0107e to najljep\u0161i nastavak ovih ve\u010deri.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

(\u010cetrdeset deveti Plavski knji\u017eevni susreti i 24. likovna kolonija \u201ePlavsko jezero\u201c povezali su naslje\u0111e plavsko-gusinjske kotline sa savremenim stvarala\u0161tvom, zavi\u010dajnim pjesnicima, u\u010denicima i regionalnim programom) \u00a0Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik \u010cetrdeset deveti Plavski knji\u017eevni susreti doveli su grad pred jubilarno, pedeseto izdanje. Bili su povod da opet budem u tom lijepom kraju i da sa dragim […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":80996,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0},"categories":[20,2],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80980"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=80980"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80980\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":80998,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80980\/revisions\/80998"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/80996"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=80980"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=80980"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=80980"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}